U tipičnom krškom reljefu ozelenjenom vodama rijeke Trebižat i njenih pritoka i okružen plodnim poljima, smjestio se Ljubuški. Ovaj prostor je od davnina prepoznat kao mjesto pogodno za život. Znali su to Iliri, Delmati, kao i Rimljani, o čijem boravku u ovim krajevima svjedoče brojni istorijski ostaci. Veliki dio tih ostataka je pohranjen u najstarijem muzeju u BiH, koji se nalazi u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu. Na Humcu su i ostaci rimskog vojnog logora na Gračini, a da Ljubuški zauzima značajno mjesto u istoriji ovog kraja svjedoči i srednjovijekovna kula Herceg Stjepana koja sa vrha brda Buturovica budno stražari nad gradom. Bogatu sliku kuturno istorijskog bogatstva Ljubuškog zaokružuju stotine stećaka (njih oko 600) smještenih na desetinama lokacija oko grada. Pored najstarijeg muzeja, Ljubuški može da se pohvali i najstarijom vinarijom u BiH (nekadašnji Hepok), kao i jedinstvenim prirodnim ljepotama. Ako krenete od sjevera ka jugu dobrodošlicu u Ljubuški poželjeće vam predivni slap Koćuša, brojna izletišta i kupališta, a ispratiće vas spektakularni sedreni slapovi Kravice.

Slapovi Kravice

Sedreni slapovi u mjestu Studenci, nedaleko od Ljubuškog, jedinstven su prirodni fenomen i jedno od najpopularnijih prirodnih čuda u Bosni i Hercegovini. Slapovi su nastali djelovanjem sedronosne rijeke Trebižat i obrušavaju se sa visine od 26 do 28 metara. Razdijeljeni travom, mahovinom i drugim rastinjem, slapovi su postali dio jedinstvene prirodne cjeline koja se oformila iznad rijeke u širini od 120 metara. Nesvakidašnje okruženje, vožnja čamcem ili kupanje u rijeci privlačni su brojnim posjetiocima. Slapovi se nalaze desetak kilometara južno od Ljubuškog.

Kula Herceg Stjepana

Gdje god da se nađete u Ljubuškom jasno ćete vidjeti kulu Hercega Stjepana (Stjepan Vukčić Kosača, 1404-1466) koja sa vrha brda Buturovica nadgleda cijeli grad i okolinu. Iako se pripisuje ovom vladaru, smatra se da tvrđava datira iz vremena prije njega. Nakon njega, krajem 15. vijeka tvrđavu su preuzeli Turci i pretvorili je u pogranično vojno utvrđenje. Krajem 19. vijeka tvrđava gubi vojni značaj i polako počinje da propada. Kula Herceg Stjepana i Stari grad Ljubuški su danas u fazi rekonstrukcije i jedno su od glavnih obilježja Ljubuškog, a zbog svog kulturno-istorijskog značaja proglašeni su 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Slap Koćuša

Koćuša u selu Veljaci je još jedan prirodni dragulj u okolini Ljubuškog. Sedimentne stijene koje se talože godinama stvorile su predivnu sliku, kakvu samo priroda može da naslika. Sedreni slap je visok 5 i širok 50 metara, a nalazi se na rijeci Mlade koja nizvodno od slapa mijenja ime u Trebižat. 

Muzej na Humcu

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Muzej posjeduje bogatu kolekciju artifekata, od kojih je većina pronađena u okolini samostana i na ruševinama rimskog vojnog logora Bigeste. Muzej posjeduje i najstariji pisani dokument pronađen u BiH – Humačku ploču (11. ili 12. vijek). U okviru samostana nalazi se biblioteka sa kolekcijom od preko 20.000 naslova nastalih u razdoblju između 16. i 19. vijeka. Najvrednija knjiga je prvi prijevod Homera sa grčkog na latinski jezik iz 1537. godine.

Rimski logor Gračine

Ostaci vojnog kompleksa u kojem su boravile rimske legije i veterani nalazi se na lokalitetu Gračine u naselju Humac pored Ljubuškog. Na ovom mjestu je pronađeno preko 7.000 predmeta (kockice mozaika, bronzani i željezni predmeti, novčići, stakleni i keramički ulomci, crijep s pečatom i dr.). Logor je vjerovatno nastao u 1. vijeku nove ere, a napušten je između 2. i 3. vijeka. Ovo arheološko područje je 2003. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.