Teško je opisati Beč a nešto ne propustiti, jer toliko ovaj grad ima za reći. Jedna ili dvije posjete nedovoljne su da se spozna njegova stoljetna tradicija i kultura, živopisna istorija, način kako živi, diše, spava. Kosmopolitska je to metropola, grad kulture, istorije, umjetnosti. Najbolje mu se prepustiti u dugim šetnjama, uživati u živosti gradskih ulica, koje u vrijeme zimskih praznika dobiju drugu, još primamljiviju dimenziju.

Vidi se ta njegova arhitektonska elegancija, osjeća se duh aristokratije i naslućuje moć nekadašnje imperije. Jednostavno, odiše otmjenošću, baš onako kako dolikuje nekadašnjem bastionu na granici Istoka i Zapada, prestonici Habzburga, austrijskih nadvojvoda i svetih rimskih careva.

Poznati putopisac Bil Brajson je bez dvoumljenja rekao da, ako bi Evropa trebala imati svoj glavni grad, da bi to trebao biti Beč. On bi rekao Vienna, neki drugi ga zovu Wien, Wieden, Viden, Wenen. Makedonci ga zovu Viena, Slovenci Dunaj, dok je u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Mađarskoj kratko i jasno – Beč.

Beč je stalno među gradovima koji se proglašavaju ili smatraju „najboljim za život“. Ne ulazeći u parametre kojima se dolazi do ovakvog zvanja, mislim da su važne i gradske osobenosti, stvari po kojima se neko mjesto razlikuje od drugih, a Beč takvih osobenosti svakako ima. Nije bez razloga bio dom carevima, naučnicima, umjetnicima, a posebno slavnim svjetskim kompozitorima.

Nije slučajno ni što je centar grada, gdje se većina stvari odvija, proglašen UNESCO-ovom svjetskom baštinom. Sve je u ovom gradu impozantno, zgrade su velike i elegantne, ulice široke, a parkovi su bogati i lijepo održavani. Ako ste ljubitelj arhitekture, baštine i kulture, jedan od najprosperitetnijih gradova Evrope je definitivno pravi izbor.

Palata Schönbrunn (Schönbrunn Palace/Schloss Schönbrunn)

Palata Schönbrunn smatra se jednom od najljepših baroknih građevina u Evropi. Ova rokoko palata sa 1441 prostorijom jedan je od najvažnijih arhitektonskih, kulturnih i istorijskih spomenika u zemlji. Palata je bila glavna ljetna rezidencija Habzburgovaca. U njoj su živjeli Marija Terezija i Franjo Josip, carica Elizabeta i drugi članovi carske porodice. Marija Antoaneta je ovdje provodila svoje djetinjstvo, Napoleon je u dva navrata koristio Schonbrunn palatu kao svoj štab, a Mocart je 1762. godine nastupao u Sobi ogledala sa samo šest godina.

Grandioznosti i velelepnosti ovog kompleksa dodatno doprinosi predivan dvorski park u kojem se nalaze fontane, zoo vrt, kipovi, spomenici, muzeji, staklenici i lavirinti. Palata i vrtovi palate Schönbrunn sačuvali su svoj autentičan izgled i vjerno ilustruju ukus habzburških monarha. Zbog toga je čitav kompleks 1996. godine stavljen na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Schönbrunn možda nije uspio u namjeri da dostigne Versaj po čijem uzoru je građen, ali je postao najposjećenije zdanje u Austriji, sa 8 miliona posjetilaca godišnje.

Palata Belvedere (Belvedere Palace/Schloss Belvedere)

Palača je izgrađena kao ljetna rezidencija princa Eugena Savojskog (1663-1736.), velikog austrijskog generala i vojskovođe i velikog ljubitelja umjetnosti. Ovaj bogati kompleks palata i parkova čine dva zamka – Gornji (The Upper Belvedere) i Donji (The Lower Belvedere) Belvedere, koji su odvojeni parkom sa fontanama i skulpturama. Palate čuvaju austrijsku umjetnost od srednjeg vijeka do danas.

Muzej u sklopu palate Gornji Belvedere sadrži jednu od najvrednijih austrijskih umjetničkih kolekcija, s ključnim djelima Gustava Klimta (uključujući njegove čuvene zlatne slike Poljubac i Judita), Egona Schielea i Oskara Kokoschke. Dok je Gornji Belvedere više reprezentativnog karaktera, Donji Belvedere je služio kao rezidencijalna palata princa Eugena.

Katedrala Svetog Stefana (St. Stephen Cathedral/Stephansdom)

Gotska katedrala Svetog Stefana je sjedište bečke nadbiskupije i istinski simbol grada oko kojeg se Beč razvija još od njene izgradnje u 12. vijeku. Sve je na ovoj građevini grandiozno – mozaični krov sa preko 200.000 crijepova, četiri visoka tornja, od kojih je najviši onaj južni (137 m), kao i teška zvona, među kojima je i poznato Pummerin zvono ili zvanično zvono Sv. Marije. Ovo zvono je treće najteže u Evropi i saliveno je od 300 topova koje su Turci ostavili za sobom nakon opsade Beča.

Barokna unutrašnjost katedrale prepuna je blaga, od relikvija ukrašenih draguljima do svetih knjiga, kao i grobnica bečkih velikana poput cara Fridriha III i princa Eugena Savojskog. Zanimljivo je da su u ovoj katedrali bili vjenčanje, kao i sahrana Volfganga Amadeusa Mocarta. Do vrha katedrale (preciznije južnog tornja) vode 343 stepenice, a oni koji se odluče da ih savladaju biće nagrađeni pogledom na cijeli Beč.

Hofburg palata (The Hofburg)

Istorijski vjerovatno najznačajnija bečka palata bila je šest vijekova službena rezidencija svakog austrijskog vladara od 1275. godine. Ova predsjednička palata danas je prostrani kompleks sa brojnim zgradama koje oslikavaju različite arhitektonske pravce poput gotike, renesanse, baroka ili rokokoa. Kompleks se prostire na 59 hektara sa 18 grupa zgrada, uključujući 19 dvorišta i 2.600 soba.

Njegove glavne atrakcije su Muzej Sisi (Sisi Museum) i Carski apartmani (Imperial Apartments), kao i Srebrna zbirka (Silver Collection). U sklopu kompleksa nalaze se i Carska kapela (Burgkapelle) i Hofburška riznica (Schatzkammer der Hofburg) sa svojom velikom zbirkom carskih regalija i relikvija Svetog rimskog carstva.

Muzej istorije umjetnosti (Art History Museum Vienna, Kunsthistorisches Museum Wien)

Muzej istorije umjetnosti smješten je u dvije gotovo identične zgrade isključivo s namjerom da pokaže ogromne umjetničke zbirke kraljevske porodice Habsburg. Zbirka kraljevske porodice nalazi se u vlastitom prostoru (Kunstkammer ili „komora čuda“) i sadrži više od 2.000 zanimljivosti i umjetničkih predmeta.

U sklopu muzeja nalazi se nekoliko samostalnih odjela koji se bave različitim vrstama umjetnosti ili epohama i sadrže dragocjenosti iz srednjeg vijeka, renesanse i baroka. Jedna od najvažnijih umjetničkih kolekcija na svijetu uključuje i najveću svjetsku kolekciju djela Pietera Bruegela Starijeg, kao i slike Raphaela, Tiziana, Belinia, Caravaggia i Vermeera, te Velazquezove portrete.

Bečka državna opera (Vienna State Opera, Wiener Staatsoper)

Bečka državna opera je jedna od vodećih operskih kuća u svijetu. U ovom impresivnom zdanju koje odiše tradicijom i bogatom istorijom i danas se održavaju brojni kulturni događaji. Svake sezone na rasporedu je 350 predstava više od 60 različitih opera i baleta. Svake večeri na pozornici performanse izvode umjetnici svjetske klase, uz stalne članove ansambla i u pratnji jedinstvenog orkestra: orkestra Bečke državne opere, čiji članovi ujedno čine i Bečki filharmonijski orkestar.

Opera se može obići tokom dana i posjetioci se mogu upoznati sa istorijom kuće, njenom arhitekturom i uopštenim stvarima vezanim za njen rad. Gosti će biti provedeni iz foajea velikim stepeništem kroz svečane prostorije: Čajni salon, Mermerna dvorana, Schwindfoyer, Dvorana Gustava Malera, do gledališta, sa pogledom na binu.

Muzej Albertina (Albertina Museum)

Teško je naći ime ili pravac moderne umjetnosti, a da nije zastupljen u Albertina muzeju. Ovdje se mogu pronaći reprezentativni primjeri iz svih škola i pokreta, uključujući francuske impresioniste, bečke secesioniste, rusku avangardu, ekspresioniste ili foviste, koje predstavljaju njihovi najveći umjetnici.

Tako se u Albertini mogu vidjeti važna djela najvećih umjetnika, poput Picassa, Degasa, Cezannea, Chagalla, Muncha, Modiglianija, Kandinskog, Klimta, Miróa, Müntera, Vlamincka, Magrittea, Bracha i Ernsta i drugih. U ovoj novouređenoj neoklasičnoj zgradi, koja je palata iz 17. vijeka i nekadašnji dom habzburških nadvojvoda, nalazi se više od milion umjetničkih djela i više od 65.000 crteža.

Kajzergruft (Kaisergruft/Kapuzinergruft)

Carska kripta dinastije Habzburg nalazi se u carskom trezoru ispod bečke kapucinske crkve (Kapuzinerkirche). Podzemlje ove crkve posvećene Gospi od Anđela je još od 1633. godine glavno mjesto sahranjivanja članova Habsburške kuće. Ova grobna komora je posljednje počivalište desetina habsburških careva, carica, nadvojvoda, nadvojvotkinja i njihovih supružnika i potomaka. Ostaci 145 članova porodice Habzburg uključuju skoro sve austrijske careve (12 careva i 18 carica) od 1633. godine.

Hundertwasserova kuća (Hundertwasserhaus)

Ova zgrada je zbog svog neobičnog izgleda postala jedna od glavnih atrakcija Beča i dio austrijske kulturne baštine. Šarena fasada, vijugavi podovi i drveće koje izviruje iz prozora djelo su slikara Friedensreicha Hundertwassera, a stambeni kompleks koji svojim izgledom podsjeća na Gaudijeve građevine završen je 1985. godine.

Hundertwasserhaus ili „kuća u skladu sa prirodom“ kako je još zovu, sastoji se od 4 ureda i 53 stana u kojima većinom žive umjetnici, intelektualci i kreativni ljudi, poput samog Hundertwassera. Pored toga, zgrada sadrži 250 grmova i stabala.

Centralno groblje (Central Cemetery/Zentralfriedhof)

Centralno groblje zauzima oko 2.5 miliona metara kvadratnih. Sa preko 300.000 grobova i kripti i više od 3 miliona sahranjenih jedno je od najvećih na svijetu. Ovaj prostrani i pažljivo uređeni prostor mjesto je gdje su sahranjene brojne poznate ličnosti. Obilaskom groblja naići ćemo na grobove Beethovena, Schuberta i Brahmsa. Pored njih na Centralnom groblju sahranjeni su Salieri, Falco, Schoenberg, Hady Lamarr, Ludwig Boltzmann, članovi porodice Strauss i mnogi drugi. Ovdje se nalazi i spomenik Mozartu, koji nije ovdje i sahranjen, već nedaleko odavde na groblju St Marx.

Na groblju, koje više podsjeća na lijepo uređen park, iz bujnog zelenila izviruju arkadne grobnice, mauzoleji i spomenici bizarnog izgleda i stvaraju jedinstvenu, negdje i pomalo bizarnu atmosferu. To je vjerovatno jedan od razloga što je Centralno groblje postalo dijelom scenografije u Oskarom nagrađenom trileru, Treći čovjek.

Crkva sv. Karla (St. Charles Church/Karlskirche)

Najvažnija bečka barokna vjerska građevina završena je 1739. godine i posvećena je svetom Karlu Boromeju, svecu prizivanom u vrijeme kuge. Impozantnom građevinom dominira blistava zelena kupola i visoki dvostruki trijumfalni stubovi sa spiralnim trakama. Na stubovima su prikazane scene iz života svetog Karla, a njihov izgled je inspirisan Trajanovim stubom u Rimu. U unutrašnjosti crkve dominira mermer sa crvenim i zlatnim akcentima, a ističe se raskošno ukrašen veliki oltar. Crkva kao i prostor oko nje su mjesto održavanja raznih kulturnih manifestacija i popularno mjesto okupljanja, posebno ljeti, kada je velika fontana ispred crkve ispunjena vodom.

Pročitajte još:

Šta vidjeti u Atini https://pozziz.com/atina-athens-najstarija-prestonica-evrope/