Forum, srce grada, poziva da zastaneš i zamisliš kako su se tu nekada održavale skupštine, obavljali poslovi javnog života i odvijali svakodnevni susreti. Augustov hram tiho stoji kao svjedok rimskih vjerovanja, dok se uspon ka Kaštelu nagrađuje pogledom koji oduzima dah – panoramom grada, luke i beskrajnog plavetnila Jadrana.

Ne smiju se zaboraviti ni Herkulova vrata, tihi čuvar grada sa reljefom poluboga, kao simbolom snage i zaštite. I, naravno, Dvojna vrata, kroz koja su nekada prolazili građani, trgovci i vojnici, podsjećajući nas na svakodnevni život rimskog grada.

Pula nije samo zbirka kamenih spomenika – to je grad u kojem istorija živi među svakodnevnim ljudima. Njene ulice i trgovi pričaju priče prošlih vremena, ali tu su i kafići, trgovine i brodovi u luci koji pokazuju da grad diše i danas. Dok hodate Pulom, osjećate vezu između prošlosti i sadašnjosti – i nije teško razumjeti zašto oni koji je jednom posjete žele da se vrate.

Pulska arena (Pula Arena, Arena Pola)

Jedan od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu i neprikosnoveni simbol Pule. Uz Arenu u Nîmesu, spada u rijetke rimske amfiteatre koji su gotovo u potpunosti sačuvali svoj izvorni izgled. Gradnja je počela u vrijeme cara Augusta, a današnji monumentalni oblik dobila je u 1. vijeku, najvjerovatnije za vladavine cara Vespazijana. Mogla je primiti oko 20.000 gledalaca željnih gladijatorskih borbi i drugih javnih spektakala. Kroz istoriju je preživjela razaranja, potrese i pokušaje razgradnje kamena za druge građevine, ali je ipak sačuvala gotovo čitav spoljašnji zid i sve četiri ugaone kule, što je čini izuzetnim primjerom rimske arhitekture. Danas je Arena živo kulturno središte grada – mjesto koncerata, filmskih projekcija i Pulskog filmskog festivala, gdje antika i savremenost dijele istu pozornicu.

Augustov hram (Temple of Augustus, Tempio di Augusto)

Smješten na Forumu, ovaj elegantni korintski hram podignut je između 2. godine p.n.e. i 14. godine n.e., u čast cara Augusta i božice Rome. Tokom vijekova mijenjao je namjenu – nakon zabrane paganskih kultova pretvoren je u crkvu, a kasnije je služio kao skladište i arhiv. U Drugom svjetskom ratu gotovo je potpuno stradao od bombe, ali je nakon rata pažljivo obnovljen prema sačuvanoj dokumentaciji i izvornim arhitektonskim elementima. Danas, sa svojom skladnom fasadom i vitkim stubovima, predstavlja jedan od najljepših i najbolje očuvanih antičkih spomenika u Puli i Istri.

Slavoluk Sergijevaca – Zlatna vrata (Arch of the Sergii, Arco dei Sergi)

Podignut krajem 1. vijeka p.n.e. ili početkom 1. vijeka n.e., ovaj slavoluk dala je sagraditi Salvija Postuma Sergija kao privatni memorijalni spomenik u čast trojice članova ugledne rimske porodice Sergijevaca. Među njima je bio Lucije Sergije Lepid, vojni tribun 29. legije, koja je rasformirana nakon bitke kod Akcija. Slavoluk je bio dograđen uz unutrašnju stranu Zlatnih vrata, glavnog ulaza u rimsku koloniju Polu, i bogato ukrašen reljefima vojnih, mitoloških i simboličkih motiva. Danas stoji na početku ulice Sergijevaca i jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, omiljena tačka za fotografisanje i mjesto na kojem se antička Pula najljepše susreće sa savremenim gradskim životom.

Herkulova vrata (Hercules Gate, Porta d’Ercole)

Jedan od najstarijih sačuvanih spomenika rimske Pule, Herkulova vrata datiraju iz kasnog 1. vijeka p.n.e., iz vremena kada se rimska kolonija Pola još oblikovala. Iznad luka, između dva masivna kamena bloka, uklesani su reljef bradate Herkulove glave i njegova toljaga, dok se uz njih nalazi natpis s imenima dvojice rimskih duumvira, Kalpurnija Pizona i Kasija Longina, koji su bili povezani s izgradnjom gradskih zidina. Prema antičkoj tradiciji i kasnijem predanju, Herkul se povezuje i s mitološkim porijeklom Pule. Skromna po izgledu, ali izuzetno značajna, ova vrata svjedoče o najranijem rimskom periodu grada i među najstarijim su sačuvanim rimskim gradskim vratima u Puli.

Dvojna vrata (Twin Gates, Porta Gemina)

Rimska gradska vrata, sačuvana u obliku koji pripada ranocarskom periodu, prepoznatljiva su po dva jednaka lučna prolaza razdvojena središnjim stubom i bogato ukrašenom arhitektonskom konstrukcijom. Bila su dio sistema gradskih zidina i vrata koji je nekada opasavao Pulu, a kroz njih su svakodnevno prolazili građani, trgovci i vojnici. Gradske zidine imale su ukupno dvanaest vrata, među kojima su bila i Herkulova i Zlatna vrata. Dvojna vrata su u 18. vijeku zatrpana ruševinama bedema i izgubila svoju funkciju, da bi kasnije ponovo bila otkrivena i sačuvana. Danas predstavljaju tihog podsjetnika na svakodnevni život antičke Pule i jedan od ulaza prema Arheološkom muzeju i okolnim rimskim lokalitetima.

Forum i Gradska vijećnica (Forum and City Hall, Foro e Palazzo Comunale)

Forum je više od dvije hiljade godina jedno od središta javnog života grada – ovdje su se u antičko doba odvijali politički, vjerski i društveni život rimske kolonije Pola. Uz Augustov hram, na istom trgu nalazi se Gradska vijećnica, odnosno Komunalna palača, čiji su temelji i zidovi povezani s ostacima rimskog hramskog kompleksa. Sadašnja zgrada oblikovala se krajem 13. vijeka, a kroz kasnije vijekove dobila je romaničke, gotičke, renesansne i barokne elemente. Prostor i danas živi kao gradski trg okupljanja, mjesto manifestacija, kafića i svakodnevnog života Puljana, pa se ovdje možda najbolje osjeća kako se antička prošlost i savremeni grad prepliću.

Znamenitosti Pule izvan rimskog perioda

Priča o Puli se ne završava padom Rima – grad je kroz vjekove upijao nove slojeve istorije, od austrougarskih utvrda do mletačkih zidina i duhovnih svetišta koja i danas oblikuju njegov identitet.

Zerostrasse – podzemni tuneli (Zerostrasse Tunnels, Gallerie di Zerostrasse)

Sistem podzemnih tunela nastao je tokom Prvog svjetskog rata, u vrijeme kada je Pula bila jedna od najvažnijih ratnih luka Austro-Ugarske, prvenstveno kao zaštita stanovništva i vojske od vazdušnih napada. Mreža je obuhvatala skloništa, galerije, prolaze, komunikacijske hodnike, kao i prostore za skladištenje municije. Tuneli su prokopani ispod više gradskih brežuljaka, a najveći sistemi nalaze se ispod Monte Zara, Monte Ghirа i Kaštela. Danas je Zerostrasse jedno od najzanimljivijih mjesta za upoznavanje Pule iz njene „unutrašnjosti“, a obilazak tunela moguće je povezati i s posjetom Kaštelu i njegovom vidikovcu.

Kaštel (Pula Fortress, Fortezza di Pola / Castello di Pola)

Mletačka tvrđava u obliku zvijezde, podignuta između 1630. i 1633. godine na središnjem gradskom brežuljku, tačno na mjestu starijih utvrđenja i antičke akropole. Podignuta je u vrijeme kada je Pula bila važna strateška tačka Mletačke Republike, posebno zbog opasnosti od uskoka i sukoba s Austrijom, a projektovao ju je francuski vojni inženjer Antoine De Ville. Nekada vojna utvrda koja je štitila grad i pomorski put duž istarske obale, danas je dom Istarskog istorijskog i pomorskog muzeja, a njeni bedemi nude jedan od najljepših pogleda na Pulu, luku i okolni zaljev. Posebno je upečatljiv u satima zalaska sunca, kada cijeli grad poprima zlatnu boju stare kamene arhitekture.

Svetište Majke Božje od Milosrđa (Church of Our Lady of Mercy, Chiesa della Misericordia)

U starom jezgru grada, na Danteovom trgu, nalazi se crkva Majke Božje od Milosrđa, poznata među Puljanima i kao Misericordia. Njena istorija povezana je s predanjem o ukazanju Blažene Djevice Marije koje se, prema crkvenoj tradiciji, dogodilo na ovom mjestu 10. oktobra 1383. godine, a crkva se u istorijskim izvorima vezuje za kraj 14. i početak 15. vijeka. Vjekovima je ovo bilo mjesto molitve i štovanja Bogorodice, a blagdan Majke Božje od Milosrđa i danas se obilježava 10. oktobra. Za razliku od monumentalnih rimskih spomenika koji dominiraju Pulom, ova skromnija crkva pokazuje drugu, srednjovjekovnu i duhovnu stranu grada – onu u kojoj se istorija ne čita samo u kamenu, nego i u živim tradicijama koje su preživjele do danas.